Otkriće hrvatskih znanstvenika: Čestice požara važan su izvor hranjivih tvari na površini mora

Hrvatski znanstvenici otkrili su istraživanjem kod otoka Prvića kako su čestice od požara koje dospijevaju u more “važan izvor hranjivih tvari”, izvijestio je u petak Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

“Jadranska obala ljeti je posebno sklona požarima, a pirogene čestice koje dospijevaju na morsku površinu ujedno su i važan izvor hranjivih tvari”, priopćio je Institut.

Istraživanjem gornjeg sloja površine kod otoka Prvića prvi je put otkriven odgovor planktonske zajednice na intenzivne epizode otvorenog požara, ističe se i objašnjava kako svaki požar u zrak ispušta pirogene čestice i aerosol koji dospijevaju u okoliš, pa tako i na morsku površinu koja može biti udaljena i više stotina kilometara od mjesta požara.

Neuston, planktonski organizmi koji naseljavaju milimetarski površinski sloj mora direktno su izloženi Sunčevu zračenju i atmosferskim utjecajima te brzoj promjeni uvjeta u okolišu, rekli su u Institutu.

“Taj granični mikrosloj poveznica je mora i atmosfere i važan je za procese izmjene tvari i energije između dva okoliša. Neuston prvi reagira s atmosferskim donosom različitog podrijetla”, objasnila je dr. Ana Vrdoljak Tomaš, poslijedoktorandica Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.

Suradnjom hrvatskih institucija na Hrvatskoj zakladi za znanost (HRZZ) projektu koji vodi dr. sc. Sanja Frka Milosavljević s Instituta Ruđer Bošković prvi put su u površinskim slojevima mora zajedno mjerene gustoće planktona različitih metaboličkih strategija uzduž otoka Prvića tijekom pola godine.

Veliki utjecaj požara na planktonsku zajednicu s površinskog sloja mora

Jadransko more, kao tipičan mediteranski okoliš, idealno je za provođenje tog tipa istraživanja jer su za vrijeme mjerenja zabilježena tri intenzivna požara.

„Naša studija dokumentira veliki utjecaj otvorenih požara na neuston te naglašava njihov odgovor u ekstremnim uvjetima“, rekla je dr. Vrdoljak Tomaš, autorica znanstvenog rada objavljenog u uglednom časopisu “Science of the Total Environment”.

Može se očekivati da će se zbog klimatskih promjena povećati učestalost i ozbiljnost požara, posebice zbog dužih sušnih razdoblja, pa je zato važno brzo utvrditi i procijeniti utjecaj tih ekstremnih događaja na vrlo ranjiva obalna područja, poručili su iz Instituta.

U Laboratoriju za mikrobiologiju splitskog Instituta u novije vrijeme posebno su u fokusu istraživanja fotoheterotrofnih bakterija zbog dodatne mogućnosti dobivanja energije iz Sunčeva svjetla.

„Na značajan donos hranjivih soli požarom blizu otoka Prvića prvo su odgovorili mikroorganizmi, posebice fotohetorofi, koji su činili gotovo 30 posto prokariotske populacije, te su izmjerene visoke koncentracije klorofila kao indikatora fitoplanktona. Dva tjedna nakon požara zabilježili smo visoke brojnosti članova fitoplanktona. Proučavani mikroorganizmi, iako oku nevidljivi, odgovorni su za više od polovice proizvodnje kisika na Zemlji“, rekla je dr. Vrdoljak Tomaš.

Mikrobna zajednica u površinskom sloju mora pokazala je iznimno brz odgovor na promjene u morskom okolišu, u ovom slučaju povezane s požarima.

Zajedno s većim fitoplanktonom nameće se kao odličan pokazatelj promjena u morskom ekosustavu. Ovaj brzi odgovor planktonske zajednice na intenzivne epizode otvorenih požara bitna je smjernica u razumijevanju ekologije morskog okoliša, izvijestili su znanstvenici s Instituta u Splitu.

Source: 24sata.hr

DarioJosipovicc3

Learn More →

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)